Dostupni linkovi

Rusija navodi da je 'značajan' sastanak sa SAD o mirovnom prijedlogu za Ukrajinu završen bez približavanja dogovoru


Ruski predsjednik Vladimir Putin (desno), u pratnji pomoćnika Kremlja Jurija Ušakova, prisustvuje sastanku sa američkom delegacijom u Kremlju u Moskvi 2. decembra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin (desno), u pratnji pomoćnika Kremlja Jurija Ušakova, prisustvuje sastanku sa američkom delegacijom u Kremlju u Moskvi 2. decembra.

Sažetak

  • Američki izaslanik Steve Witkoff i delegacija razgovarali su s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju o prijedlogu usmjerenom na okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
  • Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da je razgovor, koji je trajao skoro pet sati, bio "koristan, konstruktivan i značajan".
  • Američki prijedlog, koji je revidiran sa 28 na 19 tačaka, bavi se spornim pitanjima poput ambicija Ukrajine za NATO i kontrole nad regijom Donbasa, ali ključna neslaganja i dalje postoje.
  • Ukrajina se plaši da bi je sporazum mogao učiniti ranjivom na buduću rusku agresiju, uprkos predloženoj desetogodišnjoj američkoj garanciji bezbjednosti.

Američka delegacija, predvođena specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, razgovarala je u 2. decembra s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim pomoćnicima skoro pet sati u Kremlju o prijedlogu usmjerenom na okončanje invazije Moskve na Ukrajinu.

U danu intenzivnih diplomatskih napora za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da "sada više nego ikad" postoji šansa za postizanje dogovora.

Neposredno prije razgovora, Putin je optužio evropske vlade da pokušavaju blokirati mirovni proces i upozorio da je Moskva spremna za borbu ako Evropa želi započeti rat s Rusijom.

Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je novinarima nakon sastanka u Kremlju da mir nije ni bliže ni dalje.

"Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su naišle na naše kritike", rekao je Ušakov, napominjući da su teritorijalna pitanja posebna tačka spoticanja.

"Ne vidimo šansu za rješavanje ukrajinske krize bez teritorijalnih pitanja. Da bismo zaista krenuli naprijed, vrijeme je da i Moskva i Washington ozbiljno počnu raditi", dodao je on.

Američki državni sekretar Marco Rubio, komentarišući razgovore sa Rusijom o okončanju rata sa Ukrajinom, rekao je: "Postigli smo izvestan napredak, ali još nismo stigli do cilja."

"I zato smo pokušali da uradimo – i mislim da smo postigli izvjestan napredak – jeste da shvatimo sa čime bi Ukrajinci mogli da žive, a što im daje sigurnosne garancije za budućnost", rekao je Rubio za Foks News, u intervjuu emitovanom 2. decembra.

"Na kraju krajeva, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može da okonča ovaj rat na ruskoj strani", dodao je.

Witkoff nije odmah komentarisao, već je otišao u američku ambasadu u Moskvi.

Delegacije koje su predvodili ruski predsjednik Vladimir Putin i američki specijalni izaslanik Steve Witkoff razgovarale su gotovo pet sati u Moskvi, 2. decembar 2025.
Delegacije koje su predvodili ruski predsjednik Vladimir Putin i američki specijalni izaslanik Steve Witkoff razgovarale su gotovo pet sati u Moskvi, 2. decembar 2025.

Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, došli su u rusku prijestolnicu kako bi se sastali s Putinom i višim pregovaračima nakon što je početni američki prijedlog od 28 tačaka – za koji se generalno smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva – "prerađen" na 19 tačaka nakon razgovora američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice.

Evropske vlade su također podnijele amandmane i kontraprijedlog na nacrt plana, nastojeći ukloniti ili ublažiti odredbe za koje su navele da potkopavaju suverenitet Ukrajine.

Međutim, Moskva je u potpunosti odbacila te evropske promjene. Prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax, Putin je rekao da evropski amandmani imaju za cilj opstruirati napredak ka sporazumu.

Govoreći uoči sastanka s Witkoffom i Kushnerom, Putin je rekao da je Rusija spremna uključiti evropske države u pregovore sve dok one prepoznaju ono što je on nazvao "realnošću na bojnom polju" u Ukrajini.

"Nemamo namjeru boriti se protiv Evrope, to sam rekao 100 puta", rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo za to odmah spremni."

Evropska unija je više puta navela da neće prihvatiti nasilno prekrajanje evropskih granica i da samo Ukrajina može odlučivati o budućnosti svoje teritorije.

Putin i dalje insistira na tome da Ukrajina mora predati istočnu regiju Donbasa kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela zauzeti u više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i suprotstavio se pokušajima Moskve da ograniči težnje Ukrajine za NATO ili ograniči veličinu njegovih oružanih snaga.

"Sada više nego ikada postoji šansa da se okonča ovaj rat", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Dublinu nakon sastanka s premijerom Irske Mihaelom Martinom 2. decembra.

"Naš zajednički zadatak je da okončamo rat, a ne samo da postignemo pauzu u neprijateljstvima. Potreban je dostojanstven mir. Da bi se to zaista dogodilo, svi moraju biti na strani mira."

Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da bi Vašington i Moskva mogli postići dogovor o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Trump je u kampanji 2024. tvrdio da može riješiti rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije – pokrenute u februaru 2022. – pokazalo se kao težak zadatak. Trump je više puta izražavao frustraciju prema obje strane jer su pregovori mjesecima stagnirali, sve dok se posljednjih sedmica ponovo nisu intenzivirali.

Moskva je više puta naglasila da mora kontrolisati cijeli Donjeck, jednu od pet ukrajinskih regija koje Putin bez osnova smatra ruskim. Ustupanje teritorije koju su ukrajinske snage branile uz velike žrtve predstavljalo bi ogroman ustupak Kijeva i moglo bi imati političke posljedice za Zelenskog.

Ukrajina strahuje da bi neki od uslova prijedloga mogli ostaviti zemlju ranjivom na eventualno osvajanje od strane Rusije, iako su Sjedinjene Američke Države predložile i desetogodišnju sigurnosnu garanciju za Kijev.

Ranije 2. decembra, Rusija je tvrdila da je zauzela ključni grad Pokrovsk u ukrajinskom Donbasu, koji Kijev mjesecima pokušava zadržati.

Istočni komandni centar ukrajinske vojske odbacio je tu tvrdnju u objavi na Facebooku, navodeći da su ruske snage iskoristile loše vremenske uslove kako bi postavile svoju zastavu u jednom dijelu Pokrovska u propagandne svrhe, pokušavajući dokazati da su preuzele kontrolu nad cijelim gradom.

"Nakon toga su pobjegli u žurbi", dodaje se u saopštenju.

Putin je izjavio da je spreman razgovarati o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti još ukrajinske teritorije.

Neke od ranijih aktivnosti Witkoffa izazvale su zabrinutost među posmatračima, koji strahuju da je podložan manipulaciji ili da ne razumije duboko ukorijenjene istorijske složenosti rata.

Witkoff se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto na prevodioce odobrene od strane američke ambasade.

Nakon posljednjeg sastanka Witkoffa s Putinom u augustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno interpretirao geografski položaj ukrajinskih regija na koja Putin polaže pravo.

Više medija prenijelo je izjave izvora da bi Witkoff i Kushner mogli da se sastanu sa Zelenskim nakon razgovora u Kremlju.

„Zelenski je poručio da očekuje povratne informacije od američkog tima odmah nakon moskovskih pregovora i da ostaje spreman da se sastane s Trumpom, zavisno od ishoda razgovora 2. decembra.

XS
SM
MD
LG