Jan Janković živi u Novom Gradu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Udaljen je svega nekoliko kilometara od mjesta gdje je u susjednoj Hrvatskoj planirano da se izgradi centar za skladištenje radioaktivnog otpada.
Iako je njegova gradnja na prostoru nekadašnjeg vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori planirana već godinama, Hrvatski sabor je zakon ozvaničio 15. decembra.
"Samo par kapi radioaktivnog otpada ako dopre do Une, to više neće biti jedna od najčistijih evropskih rijeka, a njene obale bi mogle ostati puste, bez ljudi i bez životinja", kaže Jan u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bosna i Hercegovina se protivi izgradnji centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa BiH bilo ugroženo oko 250 hiljada stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države.
Upravo na tom području, prema usvojenom zakonu, planirano je skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj.
Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja tom nuklearnom elektranom, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine.
U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala.
Šta kažu mještani?
Jan, sa početka priče, ima 65 godina. Tokom rata je izbjegao iz Dvora na Uni u susjednoj Hrvatskoj u Srbiju. No, potom se vratio blizu kući, u Novi Grad u BiH, samo da bi, kako kaže, živio kraj Une.
"Pecam ribu na Uni, a odluke koje se donose, su daleko od Une, daleko od onih koji će snositi posljedice. Ponašamo se kao da smo posljednja generacija i da iza nas ne ostaje ništa", smatra on.
Slično razmišlja i njegova sugrađanka Gordana Ilić.
"Ako je takav objekat siguran, zašto se ne gradi bliže onima koji donose odluke? Zašto baš ovdje, pored rijeke koja je izvor života i koja povezuje dvije države? Ovdje se već decenijama ništa ne ulaže, ljudi se iseljavaju, a sada se čini kao da se ovaj kraj dodatno žrtvuje", poručuje Gordana.
Lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.
Upozorenja iz ekoloških udruženja iz BiH i Hrvatske
Protivljenje otvaranju centra za radioaktivni otpad u blizini granice sa BiH, su izrazili prije nekoliko dana i ekološki aktivisti u Banjaluci, prilikom posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića ovom gradu. Oni su postavili burad obilježenu radioaktivnim znakom na dvije lokacije.
Nakon usvajanja zakona, ekološke organizacije iz Bosne i Hercegovine najavljuju apelaciju Sekretarijatu Aarhuske konvencije.
Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela UN-a, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice.
"Tražili smo im najosnovnija dokumenta, naprimjer, karakterizaciju radioaktivnog otpada. Hajde da znamo šta želite da smjestite u granično područje, i to su odbili", kaže Mario Crnković, predsjednik ekološke organizacije "Green Team" iz Novog Grada.
Luka Tomac iz organizacije "Zelena akcija" iz Zagreba upozorio je za RSE da se iza tehničkog pitanja odlaganja otpada krije projekat "s dubokim društvenim, ekološkim i regionalnim posljedicama".
Prema njegovim riječima, Trgovska gora je seizmički aktivno i krško područje, izuzetno osjetljivo kada je riječ o podzemnim vodama i okolišu, zbog čega je "riječ o pitanju dugoročne sigurnosti ljudi, vode i prirode", a ne samo lokacija za skladištenje otpada.
"Proceduralno, on (zakon) je lokalnoj zajednici nametnuo lokaciju odlagališta bez adekvatnog procesa informiranja i suodlučivanja lokalne zajednice o zahvatu koji ih može dugoročno stigmatizirati", istakao je Tomac.
Dodaje kako postoji "rizik" da se zakonom pokušava zaobići ili unaprijed obesmisliti postupak procjene uticaja na okolinu.
"Iako se u obrazloženju prijedloga zakona navodi da mu je cilj upravo provedba procjene uticaja na okoliš (PUO), ključno je naglasiti da ta procjena mora biti stvarna, kvalitetna i neovisna, a ne formalnost. PUO mora biti transparentna, uključiva i prekogranična, uz puno sudjelovanje javnosti i susjednih država. Jednako legitiman i moguć ishod tog postupka mora biti i odustajanje od projekta", istakao je Tomac za RSE.
BiH čeka 'sučeljavanje' sa Hrvatskom u Ženevi
Prije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.
Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.
Iz Savjeta ministara Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koji su rezultati rada ekspertskog tima, niti šta kažu o odluci Hrvatskog sabora.
Inače, tokom maja iduće godine delegacije BiH i Hrvatske o ovom pitanju će razgovarati u Ženevi, u okviru Sekretarijata ESPOO Konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom uticaju na životnu sredinu.
Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodiće Bojan Vipotnik, ministar za ekologiju, prostorno uređenje i građevinarstvo entiteta Republika Srpska.
"Šaljemo završni set dokumenata koji su neophodni za ovaj proces, kao i spisak članova delegacije. To je jedan od krupnih koraka koji nas očekuju u narednom periodu s ciljem da spriječimo Hrvatsku putem prava, struke i nauke i pred nekim međunarodnim formatima, subjektima, da li arbitražama ili posredstvom konvencija koje se protive aktivnostima i načinu na koji ih Hrvatska trenutno sprovodi", rekao je Vipotnik za RSE.
Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma drugog bh. entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, saopštila je kako institucije BiH "kontinuirano insistiraju na potpunim, transparentnim i uključujućim naučno-stručnim procjenama, uz obavezno učešće eksperata iz BiH, što do danas nije omogućeno".
"Dodatno zabrinjava donošenje zakonskih rješenja po hitnoj proceduri, što dovodi u pitanje primjenu principa predostrožnosti i pune zaštite ljudi i okoliša. Federalno ministarstvo okoliša i turizma očekuje dosljedno poštivanje međunarodnih konvencija, uključujući ESPOO konvenciju, te uspostavljanje stvarnog i sadržajnog bilateralnog dijaloga. Pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada ne može biti rješavano jednostranim odlukama", navedeno je u saopštenju iz kabineta federalne ministrice.
Šta kaže zakon i vlast u Hrvatskoj?
Predsjednik Vlade Hrvatske je 12. decembra u Banjaluci izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori "bezopasno", te da tome u prilog idu stručne procjene.
"Svi stručnjaci su kazali svoje i to je proces koji traje dugo, BiH je u potpunosti informisana o toj temi. Upućujem poruku da to Hrvatska radi odgovorno", rekao je Plenković.
Usvajanju zakona u Saboru u Hrvatskoj je prethodila odluka tamošnje Vlade iz 2018. godine o Nacionalnom programu sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.
I tim programom je već Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada.
I tada je odluka donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une.
Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla i da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Usvajanjem "lex specialis" zakona (poseban zakon koji ima prednost nad uobičajenim) je praktično ozakonjeno formiranje tog skladišta, koji se kao potencijalna lokacija spominje još od 1997. godine.